Povijest Kanfanara

Rijetko koji kraj kao Kanfanarština obiluje kulturno-povijesnim spomenicima. Smješteno u središnjem dijelu Istre, ovo je područje još od prapovijesti pogodovalo razvitku života. Mnogobrojni arheološki lokaliteti pokazuju kako je bilo naseljeno još u prapovijesti, a kontinuitet života nastavio se kroz antiku sve do srednjega vijeka. Možda i najznačajniji arheološki lokalitet jest pećina sv. Romualda, mjesto pronalaska ostataka homo sapiensa fossilisa, paleolitskog lovca i ostataka koji su pripadali neandertalcima. Među mnogobrojnim gradinama valja spomenuti Karaštak, Škrbuštak, Morozolu, Sv. Martin, gradinu Sv. Jakova i mnoge druge, a osobito mjesto među prapovijesnim lokalitetima zauzima i brončanodobni tumul Maklavun.

Iako je na ovom području moguće pronaći pregršt značajnih povijesnih lokaliteta, središnje mjesto zauzimaju ostatci srednjovjekovnoga Dvigrada. Nastanku lokaliteta pogodovala je neposredna blizine Limske drage, jedne od najznačajnijih srednjovjekovnih prometnica u Istri. Njegov naziv odmah daje do znanja da se radi o dva grada koja su tu u prošlosti postojala. Današnji Dvigrad zapravo je kaštel Moncastello. Drugo se naselje nalazilo na obližnjem brdu, s druge strane Limske drage i nosilo je naziv Castel Parentino. Kada je, najkasnije u XI. stoljeću, Castel Parentino napušten, stanovništvo je svoj novi dom pronašlo u susjednom Moncastellu. Naselje od tada preuzima funkciju obaju gradova i ime Dvigrad.

Tijekom VI. i VII. stoljeća područje Dvigrada naselili su Slaveni te time došli u kontakt s Romanima i Ilirima. Sam Dvigrad spominje se po prvi put u jednoj darovnici iz 879., kada jurisdikcija nad gradom prelazi u ruke akvilejskog patrijarha. Potkraj XIII. stoljeća patrijarh zadržava nominalnu vlast nad gradom, dok su u stvarnosti Dvigradom upravljali grofovi Gorički. No, u ovom razdoblju zabilježeni su u Dvigradu i mnogi pokušaji prelaska grada u ruke Mletačke Republike.

Prejasnoj gospodarici mora, Mletačkoj Republici, ovaj je posjed bio od iznimnog značaja zbog kontrole puta koji prolazi podno Dvigrada, a povezuje unutrašnji dio Istre s lukom u Limskom zaljevu. Pod vlašću Mlečana, koji grad preuzimaju 1413., udvostručena su gradska vrata, a kule su popravljene i ojačane. Statut grada donesen je najvjerojatnije početkom XV. stoljeća. Gradom su kao posebnim dobrom upravljali članovi koparskih plemićkih obitelji, koji su tijekom jednogodišnje službe i boravili u njemu.

Važnu ulogu u pokrštavanju ovog kraja imali su benediktinci, čiji je samostan sv. Petronile sagrađen 980. Prema pučkoj predaji osnovali su ga sljedbenici Sv. Romualda, koji je jedno vrijeme boravio u istoimenoj pećini.

U trenutcima najvećeg razvoja u Dvigradu je u oko 200 zgrada obitavalo do 1.500 stanovnika.

Kao važan čimbenik u postupnom napuštanju Dvigrada valja spomenuti da je Uskočki rat i stalne epidemije kuge i malarije koja je ciklički harala ovim krajevima. Grad je tako napušten do polovice XVII. stoljeća.

Napuštanje Dvigrada usmjerilo je stanovništvo da svoja nova obitavališta pronađe na uzvisinama nad Limskom dragom. Veći dio stanovništva preselio se ili u Barat ili u Kanfanar, dok su novi doseljenici u većini slučajeva osnivali nova sela. Tada počinje jači razvoj okolnih mjesta.

U razdoblju nakon napuštanja Dvigrada sve veći značaj poprimio je Kanfanar, koji se kroz nekoliko stoljeća profilirao u upravno središte ovog teritorija. Najstarije poznato spominjanje Kanfanara potječe iz dokumenta u kojem patrijarh Volrih daje koncesiju područja u okolici limske luke u korist dvigradske općine. Razvoj i život naselja slabo su poznati tijekom srednjega i ranoga novog vijeka. Veći broj arhivskih izvora spominje ga nakon napuštanja Dvigrada, kada on službeno postaje upravno i crkveno središte ovog područja.  

Širenjem Kanfanara postojeća crkvica stoljeća postala je tijesna pa je na tom mjestu, 1696. sagrađena  crkva Sv. Silvestra. Već 1732. sagrađen je zvonik. Tijekom XIX. Stoljeća Kanfanar postaje značajno želježničko čvorište. Službeno otvorenje pruge za Pulu bilo je 18.08.1876., a 20.09.1876. pušten je u promet i odvojak za Rovinj. Prolazak pruge uvelike je pomogao i gospodarskom razvoju.

Od značajnijih ličnosti koje su rođene ili djelovale u Kanfanaru valja izdvojiti franjevca Franju Glavinića, župnika i preporoditelja Petra Studenca, župnike Marca Zelca te blaženog Miroslava Bulešića.

Pravila privatnosti Copyright © 2019. Sve prava zadržana Izrada web stranica: Play Digital