Kultura » Prirodne znamenitosti

Prirodne znamenitosti

Lokva Škarpinež

Nalazi se na na području Općine Kanfanar. Jedna je od rijetkih lokvi koja se napaja stalnom izvorskom vodom. Ova lokva stanište je rijetkih i ugroženih biljnih vrsta (Alisma gramineum, Lemna gibba) i kukaca (Odonata).
Kočir, Lokvina, Kalina, Blažićovica, Lokvica, Špinjovica, Stara Lokva, Nova Lokva, Fontana, Lokvica, Barat, Borošnica, Draguzeti, Mrgani, Zanetovac-općina Kanfanar

Špilja Sv. Romualda

Špilja se nalazi u području Limskog zaljeva (općina Kanfanar), a od izuzetne je kulturno-povijesne vrijednosti. U njoj je pronađeno mnoštvo kostiju od preko 40 životinjskih vrsta, kao što su spiljski medvjed, spiljski lav, leopard, spiljska hijena, divlji konj, veliki jelen, snježni zec i dr., uglavnom plijen tadašnjih praljudi-lovaca. Pronađeno oruđe ukazuje na postojanje čovjeka iz razdoblja starijeg kamenog doba, a pećina je i zanimljiv speleološki objekt sa pećinskim ukrasima. Ime je dobila po svecu Romualdu koji je uz molitvu i meditaciju u pećini boravio tri godine, od 1001. do 1004. godine. Špilja je stanište kolonije velikog šišmiša (Myotis myotis), i endemičnog romualdovog špiljskog trčka. Gotovo sve jame, špilje i polušpilje u Istri su staništa šišmiša. Šišmiši i njihova staništa su u RH zaštićena Zakonom.


Jama Kumbašeja

Nalazi se kod mjesta Burići, a to je jama sa najširim otvorom u Istri. U jami obitava endemična istarsko-kvarnerska vrsta Romualdov špiljski trčak (Laemostenus cavicola romualdi ). Jama se predviđa zaštititi u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode.

Jama kod sela Burići

Zbog svoje atraktivnosti jama kod sela Burići, (PPIŽ-evidenrtirani geomorfološki spomenik prirode), privlači speleologe iz Hrvatske i svijeta. Ubuduće je potrebno takve posjete kontrolirati, jer su učestali neovlašteni ulasci u speleološke objekte. Jama se predviđa zaštititi u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode.

Ladićevi krugi

Nalaze se na području mjesta Ladići u Općini Kanfanar. Imaju veliku krajobraznu i kulturno-povijesnu vrijednost. To su polušpilje, koje su od prapovijesnih vremena služile kao nastambe i skloništa za blago. Također su i poluprirodni travnjaci i niska makija na vapnencima, značajna staništa orhideja (Habitat directive 6210). Ovaj lokalitet će se zaštititi u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode.

Škrapasti teren ispod Križnjaka

Smješteni su na obroncima poviše mjesta Korenići, u Općini Kanfanar. Prema prvim, preliminarnim, istraživanjima, ovaj lokalitet predstavlja značajno nalazište ostataka iz pretpovijesnog doba. Ekstremna mikroklimatska kolebanja na vrlo ograničenom prostoru, čine ovo, nedovoljno istraženo područje,floristički vrlo zanimljivim. Ovaj lokalitet će se zaštititi u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode.

Svojom ljepotom i posebnošću ističe se još Krug Sv. Anđela u blizini Dvigrada.

Izvori - Kašteljir

Područje od Sv. Agate do izvora nad Dragom predstavlja provorazredni spomenik kulturne i prirodne baštine. Prvi spomen Kanfanara vezan je uz ovaj lokalitet (Castellerium de fontana). Izvori su bili presudni za osnutak naselja, jer se iz njih snabdjevalo stanovništvo šire okolice Kanfanara stoljećima.
Lokalitet će se zaštititi u kategoriji hidrološkog spomenika prirode.
Prapovijesni lokalitet Kašteljer (Kašteljir) nalazi se između Kanfanara i Vidulini, a smješten je zapadno od crkve sv.Agate, između kota 250 i 272 m.n.v. Nalazi se na izvanrednoj strateškoj poziciji iznad Drage, a u neposrednoj blizini jame s izvorom žive vode, što je već od najranijih vremena predstavljalo bitnu prednost. Gradinsko naselje je brončanodobnog porijekla, a sastoji se od nekoliko pojasa bedema, kroz koje je vodio prastari put do izvora.

Nažalost, lokalitet nije sustavno istraživan, te su poznati samo slučajni nalazi, koji govore o kontinuitetu života kroz cijelo brončano doba (cca 1600.g.prije Krista), preko željeznog doba (nalazi iz 9.-8.st. prije Krista), do razdoblja rimskih osvajanja. Najvjerojatnije je lokalitet ponovni naseljen tijekom kasne antike (ako već, zbog nedostatka materijalnih dokaza ne možemo pretpostaviti naseljenost u doba antike), s kraja koje potječe crkva sv.Agate, a već 1096.g. spominje kao „Castelierum de Fontana“. Na području Kašteljera u to doba nastaje i crkva sv.Jakova s opatijom. O tome da se radi o važnom mjestu u srednjevjekovnom razdoblju govore i pisani tragovi, koji spominju događaje vezane uz tu lokaciju do druge polovice 18.st.